Diskushon tokante sera reda di masbango den haf di Kralendijk a habri un debate den komunidat riba e relashon entre lei, seguridat marítimo i herensia kultural Boneriano.
Den último dianan, piskadónan a informá ku nan a haña hopi resistensia di parti di outoridat despues ku nan a para un boto ku un reda di masbango den haf. Segun nan, e práktika aki no ta algu nobo, sino un aktividat tradishonal ku ta forma parti di historia marítimo di Boneiru.
Riba 12 di aprel 2022, Konseho Insular a aprobá e Havenreglement Bonaire 2022 unánimamente.
Kon e reglamento a keda aprobá?
Riba 12 di aprel 2022, Konseho Insular a aprobá Havenreglement Bonaire 2022.
Durante e seshon, tabatin representashon di:
- Demokrat (3 asiento, pero solamente un miembro presente)
- MPB (3 asiento)
- Frakshon Coffie (1 asiento)
- UPB (2 asiento)
E Havenreglement Bonaire 2022 a wordu aprobá unánimemente pa miembronan presente den sala. Sin embargo, despues di e votashon, konsehal Abraham a pidi pa notula ofisialmente ku el a deseá vota kontra e proposishon, konforme artíkulo 33 lid 8 di Reglamentu di òrdu.
Esaki ta indiká ku, aunke ofisialmente e reglemento a pasa unánimemente, no tur representante polítiko tabata di akuerdo ku e medida.
Kiko e lei ta bisa?
Segun Artíkulo 3.7 di e reglemento, ta prohibí pa pone vistuig den e área ku ta definí komo havengebied. E mesun artíkulo tambe ta prohibí pa landa, snorkel i scubaduik den e área. Solamente e havenmeester por otorgá un òntheffing. Esaki kiermen ku piskamentu ku reda den e havengebied no ta permití sin aprobashon previo di e havenmeester.

Ròl di havenmeester
E reglemento ta duna posibilidat pa pidi permit. Artíkulo 1.4 ta stipulá ku e havenmeester mester tuma un desishon riba un petishon pa òntheffing dentro di kuater siman despues di risibí e petishon. E término ei por wòrdu ekstendé un biaha ku kuater siman mas. Esaki ta nifiká ku piskadónan no nesesariamente ta ekskluí for di e área, pero mester sigui un prosedura atministrativo pa pidi permit.

Tradishon kultural
Piskadónan a argumentá ku, apesar di e posibilidat pa pidi permit, e reglemento a limitá aktividatnan ku historikamente tabata forma parti di bida i kultura Boneriano. Nan ta puntra si durante e proseso di aprobashon a wòrdu konsiderá sufisientemente e impakto riba piskadónan tradishonal.
Mientras ku gobièrnu por argumentá ku e medidanan ta nesesario pa garantisá seguridat den haf i protehá tráfiko marítimo, piskadónan ta insistí ku tambe mester tin espasio pa preservá práktikanan kultural ku a forma parti di identidat di Boneiru durante generashonnan.
E debate awor ta sentrá riba un pregunta fundamental: kon Boneiru por balansá seguridat marítimo ku protekshon di su herensia kultural marítimo?
Loke ta hasi e asuntu mas sensitivo ta ku piska ku reda pa masbango no ta solamente un aktividat ekonómiko. Pa hopi famia Boneriano, esaki ta un tradishon ku a pasa di mayornan pa yunan durante generashonnan. Legislashon anterior maritimo a rekonosé reda komo un instrumento di piskamentu tradishonal. Esei ta laga surgi un pregunta fundamental: te unda un gobièrnu por regulá un práktika tradishonal sin pone su kontinuidat na peliger?
Legalmente, e situashon ta relativamente kla. Si e área ta definí komo havengebied i un reda ta wordu usá den e área ei, e outoridat tin base legal pa intervení segun Artíkulo 3.7. Pero e pregunta mas importante no ta solamente legal. E pregunta ta si e proseso polítiko a evaluá sufisientemente e impakto sosial i kultural di e medida.
Un aspekto interesante ta ku e mesun reglemento no ta prohibí e aktividat di manera apsoluto. E ta kreá un sistema di permit i òntheffing. Esaki ta mustra ku a rekonosé ku por tin situashonnan den kua e uso di e área por keda permití.
Sin embargo, si den práktika ta bira difísil pa haña permit, permit 4 siman adelentá no ta funshoná den kuementu di masbango, òf si e permit ta wordu nèngá sistemátikamente, piskadónan por argumentá ku e derecho teóriko di pidi òntheffing no ta tradusí den un posibilidat real pa sigui eherse nan kustumber.
Riba un isla manera Boneiru, unda laman semper a forma parti di identidat kolektivo, e diskushon aki ta bai mas aya ku seguridat marítimo. E ta trata kon un komunidat moderno ta preservá su tradishonnan den medio di regulashonnan kada biaha mas kompleho.
Gobièrnu mester limitá un kustumber kultural pa protehá e haf, òf mester e gobièrnu buska manera pa e dos interesnan ko-eksistí? Kontesta di e pregunta lo determiná no solamente unda piskadónan por tira reda, sino tambe kon Boneiru ta balansá progreso ku preservashon di su identidat kultural.


Kargando komentarionan...